Politik Idantite Bosnyen-Kwasyen-Sèb
Bosnyen, Kwasyen, ak Sèb yo ka konprann youn lòt men yo pote siyifikasyon politik ak idantite etnik pwofon. Yon moun k ap chèche azil Bosniak ka santi l ofanse anpil si yo ba l yon entèprèt Sèb — pa paske li pa ka konprann lengistikman men akòz chòk epòk lagè ak idantite. Nou toujou matche moun ki pale Bosnyen ak entèprèt Bosnyen (Bosniak) ki pataje kad kiltirèl ak istorik la, e nou pa janm ranplase entèprèt Kwasyen oswa Sèb pou asiyasyon Bosnyen.
Temwayaj Krim Lagè ak Jenosid
Anpil ka Bosnyen — sitou pou imigran ki pi aje ak moun ki gen TPS — enplike temwayaj ki refere lagè 1992-1995 la, ki gen ladan jenosid Srebrenica, kanpay neteyaj etnik, kan konsantrasyon (Omarska, Trnopolje, Keraterm), ak vyolans seksyèl sistematik. Entèprèt yo dwe jere narasyon ki ekstrèmman twomatizan ki enplike tèm tankou "etničko čišćenje" (neteyaj etnik), "koncentracioni logor" (kan konsantrasyon), ak "silovanje" (kadejak) ak konpòtman pwofesyonèl ak presizyon absoli.
Konpleksite Administratif Milti-Antite
Twa inite administratif Bosni yo (Federasyon, Republika Srpska, Distri Brčko) chak pibliye dokiman ak fòma, estanp, ak tèminoloji diferan. Yon sètifika nesans Sarajevo (Federasyon) sanble totalman diferan de youn Banja Luka (Republika Srpska). Entèprèt yo dwe idantifye antite ki pibliye a e eksplike kontèks administratif la bay jij ki pa familye ak estrikti politik inik Bosni.
Turcizmi ak Tèminoloji Islamik
Bosnyen (sitou diskou Bosniak) kenbe anpil mo prete Tik ak Arab (turcizmi) — "mahala" (katye), "dženaza" (fineray), "vakuf" (donatif relijye), "hodža" (imam) — ki pa parèt nan Kwasyen oswa Sèb. Tèm sa yo esansyèl pou konprann temwayaj kiltirèl Bosniak men yo ka konfonn entèprèt ki soti nan orijin Kwasyen oswa Sèb ki pa familye ak kouch vokabilè sa a.